Deveti Maj (Niš)
- Za ostale upotrebe, v. Novo Selo (razvrstavanje).
Deveti maj | |
---|---|
| |
Osnovni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Nišavski |
Grad | Niš |
Gradska opština | Palilula (Niš) |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (2022) | 4863 |
Geografija | |
Koordinate | 43°19′17″N 21°48′54″E / 43.3214°N 21.8150°E / 43.3214; 21.8150 |
Deveti maj Deveti maj (Srbije) | |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 18250 |
Pozivni broj | 018 |
Registarska oznaka | NI |
Koordinate: 43° 19′ 17" SGŠ, 21° 48′ 54" IGD
Deveti maj (do početka 1990-ih godina Novo Selo) predgrađe grada Niša. Nalazi se na području gradske opštine Palilula U Nišavskom okrugu. Nalazi se na aluvijalnoj terasi Južne Morave i Nišave, udaljeno oko 6 km zapadno od centra Niša. Prema popisu iz 2002. bilo je 4305 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 3689 stanovnika). Prema popisu iz 2011. u Devetom maju ima 4863 stanovnika.
Istorija
Preistorijski nalazi (neolit) na lokalitetu zvanom Bubanj ukazuju na veoma staru naseljenost. U turskim izvorima starijeg perioda ne nailazi se na pomen Novog Sela, zbog čega se može pretpostaviti da je mlađeg postanka, na šta upućuje i njegov naziv. U turskom popisu iz 1498. godine, međutim, pominje se selo Donji Bubanj sa 41 domom i 5 vodenica, koje je zatim tajanstveno iščezlo (verovatno krajem 17. ili u prvoj polovini 18. veka). Prema turskom popisu nahije Niš iz 1516. godine, mesto je bilo jedno od 111 sela nahije i nosilo je naziv Donji Bubanj, a imalo je 40 kuća, 4 udovička domaćinstva, 6 samačka domaćinstva.[1] Istraživanja na lokalitetima Bubanj i KP Dom (grobovi, građevinski materijal) pokazala su da je ovde verovatno bila pozicija Donjeg Bubnja. Današnje naselje 9. maj (Novo Selo) je posebno, mlađe selo, izvan kontinuiteta sa Donjim Bubnjem i možda je postalo od izdvojenog, prekorečnog zaselka Popovca, a možda i nekim posebnim došljačkim zaseljavanjem. Oslobođenje 1878. godine ga je zateklo kao seoce u krčevinama na levoj obali Nišave sa 11 domova i 85 stanovnika, kojim gospodari Mustafa beg iz Niša.
Zahvaljujući dobroj zemlji i još više blizini prokupačkog puta i Niša, Novo Selo je već u međuratnom periodu počelo da privlači doseljenike. Naseljavanje je orijentisano kako prema seoskom naselju, tako i uz drum. Prvi se uz prokupački put, sa njegove severne strane, naselio 1921. godine Cvetan Stefanović, kovač, poreklom iz Aleksandrova. NJegovu prizemnu kuću i radnju otkupio je 1927. godine Jovan Jović, seoski stolar, poreklom iz Vranjske Banje. Dve godine kasnije (1929) na raskrsnici, na mestu današnje samoposluge počela je sa radom ciglana-crepana Milana Jovića i ortaka. Rušenjem njenog poslednjeg ostatka (dimnjaka) i primitivne mehane do nje 1946/47. godine nastala je „širina“, na kojoj će se potkraj osme decenije 20. veka smestiti samousluga, skver i pijaca. Godine 1930. selo ima 41 domaćinstvo i 344 stanovnika. Od 1930. do 1934. godine uz drum su se zaselila i dva mlina (oba su prestala s radom posle 1945. godine). Zahvaljujući njima prostor oko druma dobio je 1935/36. godine električnu struju, dok je seosko naselje ovu dobilo 1942/43. godine. Uspešan start prvih doseljenika i dobra poslovna pozicija na drumu i uz raskrsnicu privukla je i druge pridošlice zanatlije, pa su se do 1940. godine zaselili: 1 kovač (A. Mitrović iz Bubnja), 1 kolar (B. Stošić) i 1 potkivač (D. Stošić), čiju je potkivačnicu Sv. Kostić iz Lalinca 1937. godine prepravio u kafanu.
Posle 1945. godine duž trase puta za Prokuplje i u seoskom naselju počelo je zaseljavanje i drugih zanatlija (zidara, farbara, strugara, mehandžija, pekara, trgovaca, staklara), kao i domaćinstva stražara u KP Domu i radnika pridošlica. U jednom od predratnih mlinova (Nikodija Ignjatovića) uselio se manji fabrički pogon za preradu koža i krzna (posle integracije sa fabrikom „Đuka Dinić“ 1980. godine prestao je sa radom). Počev od 1946/50. godine počela su se, pored drugih, doseljavati i domaćinstva sa Kosova kojih je 1983. godine bilo oko 80. Iza 1960. godine prema podvožnjaku i u starom selu počeli su se naseljavati penzionisani stražari KP Doma. Pored ovih, veliki broj doseljenika je došao iz Toplice, Dobriča, Crne Trave i leskovačkog kraja. Mnogi od njih su radili u inostranstvu, a zarađeni novac su plasirali u izgradnju velikih kuća.
Sledeći gornji proces i kao njegova posledica, došlo je potkraj osme decenije 20. veka do fizičkog spajanja Donjeg Međurova, Čokota i Novog Sela. Tako je krajem osme decenije nastala ovde prigradska konurbacija u kojoj je 1981. godine pulsiralo 1507 domaćinstava i 5805 stanovnika. U ovom procesu izmenila se i ekonomsko-socijalna struktura domaćinstava Novog Sela: godine 1971. bilo je 31 poljoprivredno, 38 mešovitih i 305 nepoljoprivrednih domaćinstava. Nije se, međutim, izmenio spontani (stihijni) i ruralni izgled naselja. Godine 1979. urađen je detaljan urbanistički plan naselja. Zanimljivo je da je nakon ovog čina naseljavanje zastalo, a novi došljaci se radije orijentišu na sela i terene izvan domašaja urbanističkog plana.
Demografija
U naselju Deveti maj živi 3295 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 36,3 godina (35,8 kod muškaraca i 36,7 kod žena). U naselju ima 1292 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,33.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.
|
|
Etnički sastav prema popisu iz 2002. | ||||
---|---|---|---|---|
Srbi | 4160 | 96.63% | ||
Romi | 24 | 0.55% | ||
Crnogorci | 18 | 0.41% | ||
Makedonci | 11 | 0.25% | ||
Bugari | 10 | 0.23% | ||
Jugosloveni | 6 | 0.13% | ||
Hrvati | 5 | 0.11% | ||
Ukrajinci | 1 | 0.02% | ||
Mađari | 1 | 0.02% | ||
nepoznato | 55 | 1.27% |
m | ž | |||
? | 16 | 14 | ||
80+ | 10 | 24 | ||
75-79 | 31 | 48 | ||
70-74 | 55 | 74 | ||
65-69 | 82 | 101 | ||
60-64 | 122 | 109 | ||
55-59 | 123 | 116 | ||
50-54 | 169 | 171 | ||
45-49 | 158 | 157 | ||
40-44 | 156 | 135 | ||
35-39 | 170 | 164 | ||
30-34 | 164 | 163 | ||
25-29 | 158 | 189 | ||
20-24 | 141 | 156 | ||
15-19 | 157 | 125 | ||
10-14 | 163 | 159 | ||
5-9 | 138 | 152 | ||
0-4 | 121 | 114 | ||
prosek | 35.8 | 36.7 |
|
|
|
|
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija | Proizvodnja i snabdevanje... | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 772 | 17 | - | 2 | 229 | 14 | 71 | 96 | 18 | 133 |
Ženski | 510 | 16 | - | - | 144 | 1 | 8 | 118 | 18 | 22 |
Oba | 1282 | 33 | - | 2 | 373 | 15 | 79 | 214 | 36 | 155 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 1 | 11 | 89 | 25 | 18 | 14 | - | - | 34 | |
Ženski | 5 | 8 | 19 | 42 | 73 | 15 | - | - | 21 | |
Oba | 6 | 19 | 108 | 67 | 91 | 29 | - | - | 55 |
Reference
- ↑ „Istorijski arhiv Niš: „DETALJNI POPIS NAHIJE NIŠ IZ 1516. GODINE“”. Arhivirano iz originala na datum 2012-03-15. Pristupljeno 2014-08-18.
- ↑ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ↑ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7
Literatura
- Enciklopedija Niša: Priroda, prostor, stanovništvo; izdanje Gradina - Niš, 1995.g. pp. 155-156.
Vanjske veze
- Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)
- Satelitska mapa (Wikimapia)
- VikiKarta
- p
- r
- u
Apelovac • Bubanj • Deveti Maj • Kalač brdo • Kovanluk • Ledena Stena • Naselje Milka Protić • Palilula • Pasi Poljana • Staro Groblje • Stočni trg • Suvi Do • Trošarina • Tutunović Podrum |
Beograd mala • Donji Komren • Naselje Branko Bjegović • Medoševac • Naselje Ratko Jović • Crveni Krst • Šljaka |
Nikola Tesla • Niška Banja |