Hamiguitan
Planina Hamiguitan područje divljine | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Filipini | |
Registriran: | 2014. |
Vrsta: | Kulturno dobro |
Mjerilo: | x |
Ugroženost: | no |
Referenca: | UNESCO |
Hamiguitan je planina u pokrajini Davao Oriental, ostrvo Mindanao, Filipinima. Visina mu se kreće od 75 do 1.637 m. iznad nivoa mora, pokriva područje od 68.34 km², i stanište je za niz biljnih i životinjskih vrsta.
Zaštićeno područje
U julu 2004. dio površine od 68,34 km2 proglašeno je prirodnim rezervatom (rezervat divljine).
U rezervatu i njegovoj okolini nalazi se 462 planinsko-šumskih vrsta, 338 tropsko-šumskih i 246 vrsta mahovina.
Na ovom području opisano je pet vegetacijskih zona.
- Kultivirana agro zona nalazi se na 75 – 420 m nadmorske visine,
- krilate voćne biljke pokrivaju vegetacijsku zonu od 420 do 920 m,
- niska planinska flora zauzima nadmorsku visinu od 920 do 1160 m,
- tipičan krajolik mahovine nalazi se od 1160 do 1350 m,
- Patuljasta šuma zauzima površinu od 225 hektara i čine je dvije dominantne i istodobno endemske vrste drveća, Leptospermum flavescens i Wendlandia nervosa. Patuljasta stabla dosežu visinu od 1,4 metra i promjer debla od 8 cm.
Od životinjskih vrsta prisutno je 11 vrsta kižmenjaka, 27 rijetkih vrsta životinja, 44 endemske vrste i 59 privredno važnih vrsta. Planina Hamiguitan važno je utočište filipinskog orla i drugih ugroženih vrsta ptica i sisavaca, kao što su zlatno okrunjeni voćni šišmiš (Acerodon jubatus), filipinski lemur (Tarsius syrichta), filipinska pjegava svinja (Sus philippinensis), voćni šišmiši kratkog nosa (Haplonycteris fischeri), pjegavi musang (Paradoxurus hermaphroditus) i hamiguitanski štakor s repom iz roda Batomys hamiguitan, prvi put opisan 2008. godine, kao endemska vrsta Hamiguitanu.[1]
Hamiguitan predstavlja kopneno i vodeno stanište i za ugrožene vrste i endemsku floru i faunu, od kojih se osam biljnih vrsta može pronaći samo na ovoj planini, kao šo su zdjelaste biljke iz porodice Nepenthes peltata.
Svjetska baština
Dio Hamiguitana proglašen je Svjetskom baštinom UNESCO-a na sjednici komiteta UNESCO-a 2014. godine.[2][3]
- Nepenthes peltata
- Nepenthes hamiguitanensis
- Nepenthes alata
- Nepenthes micramphora