Inverz (matematika)

U matematici, pojam inverznog elementa predstavlja uopštenje pojmova negacije, u odnosu na sabiranje, i recipročnosti, u odnosu na množenje. Intuitivno, inverz može da poništi efekat kombinacije nekog elementa sa drugim datim elementom.

Formalna definicija

Neka je S {\displaystyle S} skup sa binarnom operacijom {\displaystyle *} . Ako je e {\displaystyle e} neutralni element za ( S , ) {\displaystyle (S,*)} i a b = e {\displaystyle a*b=e} , onda je a {\displaystyle a} levi inverz od b {\displaystyle b} a b {\displaystyle b} je desni inverz od a {\displaystyle a} . Ako je element x {\displaystyle x} ujedno i levi i desni inverz od y {\displaystyle y} , onda se x {\displaystyle x} naziva dvostranim inverzom, ili prosto inverzom, od y {\displaystyle y} . Element koji ima dvostrani inverz u S {\displaystyle S} se naziva invertibilnim u S {\displaystyle S} . Element koji ima inverz samo sa jedne strane je levo invertibilan, ili desno invertibilan.

Kao što je za ( S , ) {\displaystyle (S,*)} moguće da ima više levih identiteta ili više desnih identiteta, moguće je da element ima više levih inverza ili više desnih inverza (ali treba imati u vidu da njihova gornja definicija koristi dvostrani identitet, e {\displaystyle e} ). Element može čak da ima više levih inverza i više desnih inverza.

Ako je operacija {\displaystyle *} asocijativna, onda ako element ima i levi i desni inverz, oni su jednaki i jedinstveni. U ovom slučaju, skup (levo i desno) invertibilnih elemenata je grupa koja se naziva grupom jedinica od S {\displaystyle S} , u oznaci U ( S ) {\displaystyle U(S)} ili S {\displaystyle S^{*}} .

Računanje

Svaki realan broj x {\displaystyle x} ima aditivni inverz (inverz u odnosu na sabiranje) jednak x {\displaystyle -x} . Svaki realan broj različit od nule, x {\displaystyle x} ima multiplikativni inverz (inverz u odnosu na množenje) jednak 1 x {\displaystyle {\frac {1}{x}}} . Nula nema multiplikativni inverz.

Funkcija g {\displaystyle g} je levi (ili desni) inverz funkcije f {\displaystyle f} (za kompoziciju funkcija), ako i samo ako je g o f {\displaystyle gof} (ili f o g {\displaystyle fog} ) funkcija identiteta na domenu (ili kodomenu) funkcije f {\displaystyle f} .

Kvadratna matrica M {\displaystyle M} sa elementima iz polja K {\displaystyle K} je invertibilna (u skupu svih kvadratnih matrica iste dimenzije, u odnosu na množenje matrica) ako i samo ako je njena determinanta različita od nule. Ako je determinanta matrice M {\displaystyle M} jednaka nuli, nemoguće je da ta matrica ima jednostrani inverz; stoga postojanje levog inverza implicira postojanje desnog (i obratno). Vidi invertibilna matrica za detaljniji opis.

Opštije, kvadratna matrica nad komutativnim prstenom R {\displaystyle R} je invertibilna ako i samo ako je enjna determinanta invertibilna u R {\displaystyle R} .

Nekvadratne matrice punog ranga imaju jednostrane inverze:[1]

  • Za A : m × n m > n {\displaystyle A:m\times n\mid m>n} postoji levi inverz: ( A T A ) 1 A T A left 1 A = I n {\displaystyle \underbrace {(A^{T}A)^{-1}A^{T}} _{A_{\text{left}}^{-1}}A=I_{n}}
  • Za A : m × n m < n {\displaystyle A:m\times n\mid m<n} postoji desni inverz: A A T ( A A T ) 1 A right 1 = I m {\displaystyle A\underbrace {A^{T}(AA^{T})^{-1}} _{A_{\text{right}}^{-1}}=I_{m}}

Nijedna matrica koja nije punog ranga nema bilo kakav (ni jednostrani) inverz. Međutim, Mur-Penrouzov pseudoinverz postoji za sve matrice, i poklapa se sa levim ili desnim (ili dvostranim) inverzom ako on postoji.

Primer

A : 2 × 3 = [ 1 2 3 4 5 6 ] {\displaystyle A:2\times 3={\begin{bmatrix}1&2&3\\4&5&6\end{bmatrix}}}
Dakle, kako je m < n {\displaystyle m<n} , postoji desni inverz. A d e s n i 1 = A T ( A A T ) 1 {\displaystyle A_{desni}^{-1}=A^{T}(AA^{T})^{-1}}
A A T = [ 1 2 3 4 5 6 ] [ 1 4 2 5 3 6 ] = [ 14 32 32 77 ] {\displaystyle AA^{T}={\begin{bmatrix}1&2&3\\4&5&6\end{bmatrix}}\cdot {\begin{bmatrix}1&4\\2&5\\3&6\end{bmatrix}}={\begin{bmatrix}14&32\\32&77\end{bmatrix}}}
( A A T ) 1 = [ 14 32 32 77 ] 1 = 1 54 [ 77 32 32 14 ] {\displaystyle (AA^{T})^{-1}={\begin{bmatrix}14&32\\32&77\end{bmatrix}}^{-1}={\frac {1}{54}}{\begin{bmatrix}77&-32\\-32&14\end{bmatrix}}}

A T ( A A T ) 1 = 1 54 [ 1 4 2 5 3 6 ] [ 77 32 32 14 ] = 1 18 [ 17 8 2 2 13 4 ] = A d e s n i 1 {\displaystyle A^{T}(AA^{T})^{-1}={\frac {1}{54}}{\begin{bmatrix}1&4\\2&5\\3&6\end{bmatrix}}\cdot {\begin{bmatrix}77&-32\\-32&14\end{bmatrix}}={\frac {1}{18}}{\begin{bmatrix}-17&8\\-2&2\\13&-4\end{bmatrix}}=A_{desni}^{-1}}

Levi inverz ne postoji, jer A T A = [ 1 4 2 5 3 6 ] [ 1 2 3 4 5 6 ] = [ 17 22 27 22 29 36 27 36 45 ] {\displaystyle A^{T}A={\begin{bmatrix}1&4\\2&5\\3&6\end{bmatrix}}\cdot {\begin{bmatrix}1&2&3\\4&5&6\end{bmatrix}}={\begin{bmatrix}17&22&27\\22&29&36\\27&36&45\end{bmatrix}}} , što je singularna matrica, koja ne može da se invertuje.


Izvori

  1. Predavanje iz linearne algebre profesora Gilberta Stranga sa MIT; Predavanje #33 - Levi i desni inverzi; Pseudoinverz[mrtav link]