Serija članaka na temu: |
Jevreji / Židovi |
|
Ko je Jevrej? • Etimologija • Kultura |
Religija | | Bog u judaizmu (Imena) Principi vjere • Mitzvot (613) Halakha • Shabbat • Praznici Molitva • Tzedakah Brit • Bar / Bat Mitzvah Brak • Žalovanje Filozofija • Etika • Kabbalah Običaji • Sinagoga • Rabin | Tekstovi | | Tanah (Tora • Nevi'im • Ketuvim) • Talmud (Mišna • Gemara) • Rabinski (Midraš • Tosefta) • Mišna Tora • Tur • Šulhan Aruh • Zohar • Tanija | Etniciteti | | Aškenazi • Sefardi • Mizrahi • Romanioti • Italki • Jemeniti • Afrički • Beta Israel • Buharski • Gruzijski • Njemački • Planinski • Kineski • Indijski • Hazari • Karaim • Krimčaci • Samaritanci • Kripto-Jevreji | Populacija | | SAD • Izrael • Rusija Irak • Španija • Portugal • Gibraltar Italija • Poljska • Njemačka • BiH Latinska Amerika • Francuska Engleska • Nizozemska • Kanada Australija • Mađarska • Indija Turska • Grčka • Afrika Iran • Kina • Pakistan • Rumunija | Denominacije | | Alternativni • Konzervativni Humanistčki • Karaite • Liberalni • Ortodoksni • Rekonstructionistički Reformski • Obnova • Tradicionalni | Jezici | | Hebrejski • Jidiš Judeo-perzijski • Ladino Judeo-aramejski • Judeo-arapski | Politika | | Cionizam (radnički • revisionistički religijski • zeleni • opći) Bundizam • Svjetski Agudath Israel Jevrejski feminizam • Izraelska politika Jevrejska ljevica • Jevrejska desnica | |
v • r • u |
Jevrejska filozofija se odnosi na specifičan spoj filozofije i teologije u jevrejskom svijetu. Po mnogima jevrejska filozofija počinje sa Filonom od Aleksandrije (oko 20 pne. - 40). Filon je koristio stoičke tehnike za stvaranje alegorija koje bi transformisale biblijske ličnosti i mjesta u univerzalne simbole i vrijednosti.[1] Iako zadržava određenu tačku gledišta po kojoj je Bog transcendentalan, Filon identifikuje platonski svijet ideja sa umom ili glagolom Božijim, smatrajući Boga nekom vrstom kreativnog posrednika u odnosu na svijet. Ova doktrina logosa je bila od značajnog uticaja na hrišćansku teologiju ali je u isto vrijeme vrlo malo uticala na jevrejsku misao. Rabinski judaizam se striktno ograđivao i čak bio agresivno raspoložen prema bilo kakvom vidu izraza grčke filozofije, uključujući i tekstove Filona[1].
Tradicija jevrejske filozofske teologije koja koristi Filonove tekstove potiče tek iz 9. vijeka, i tek poslije njihovog prihvatanja u islamskom svijetu. Sadiha Gaon (Saadiha Gaon, 882-942) je uobličio svoje filozofsko djelo preko teoloških traktata muslimanskih teologa koji su branili „slobodu razuma“, odnosno „liberum arbitrijum“ na latinskom.
Izvori
Jevrejska filozofija na Wikimedijinoj ostavi
Historija | |
---|
Pojmovi | |
---|
Oblasti | |
---|
Grane | |
---|
Filozofi | |
---|
Kategorija |