Kolagen
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/19/Collagen_biosynthesis_%28fr%29.jpg/330px-Collagen_biosynthesis_%28fr%29.jpg)
Kolagen je jak i dugačak molekul (300 nm, prečnika 1,5 nm), karakterističan za životinje, koji čini čak 25% svih proteina organizma sisara.
Kolagen se stvara u cisternama granulisanog endoplazmatičnog retikuluma kao prokolagen. Prokolagen je izgrađen od tri levogira polipeptidna lanca, koji su međusobno desnogiro uvijeni i stabilizovani vodoničnim vezama, sa slobodnim krajevima. Kada se dejstvom enzima uklone krajevi, dobija se strukturna jedinica kolagena zvana tropokolagen. U ekstracelularnom matriksu jedinice tropokolagena se spontano udružuju u izdužena vlakna kolagena.
Postoji 28 tipova kolagena, opisanih u literaturi. Najzastupljeniji je kolagen I, koji čini osnovna vlakna vezivnog tkiva. Pored njega česti su kolagen II, III i IV. Kolagena vlakna su glavna strukturna komponenta ekstracelularnog matriksa, za koju se vezuju druge strukture (elastin, proteoglikani, adhezivni proteini ekstracelularnog matriksa), ali vlakana ima i u nekim ćelijama. Jako je važan u hrskavici, ligamentima, tetivama, kostima, zubima, omogućava zategnutost kože i krvnih sudova. Prisutan je i kao kristalin u očnom sočivu.[1]
Galerija
- Slika tankog presjeka kroz vezivno tkivo pluća sisavca.Veliko povećanje prkazuje vlakna kolagena tip I (snimano pomoću transmisijskog elektronskog mikroskopa).
- 1K6F Kristalna struktura modela trostruke zavojnice kolagena (tip Pro- Pro-Gly103 04)
- Jednostavniji prikaz trostruke zavojnice kolagena
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4a/Commons-logo.svg/15px-Commons-logo.svg.png)
Izvori
- ↑ Korištenje kolagena u kozmetici