3-Metilbutanska kiselina
Nazivi | |
---|---|
IUPAC naziv 3-Metilbutanska kiselina | |
Drugi nazivi Delfinska kiselina 3-Metilbuterna kiselina Izopentanska kiselina | |
Identifikacija | |
| |
3D model (Jmol) |
|
ChEBI |
|
ChemSpider |
|
DrugBank |
|
ECHA InfoCard | 100.007.251 |
KEGG[1] |
|
PubChem[2][3] C ID |
|
UNII |
|
SMILES
| |
Svojstva | |
C5H10O2 | |
Molarna masa | 102,13 g/mol |
Gustina | 0,925 g/cm3 |
Tačka topljenja | −29 °C (−20 °F; 244 K) |
Tačka ključanja | 175–177 °C |
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje materijala (na 25 °C [77 °F], 100 kPa). | |
Y verifikuj (šta je YН ?) | |
Reference infokutije | |
3-Metilbutanska kiselina (izovalerinska kiselina, delfinska kiselina, 3-metilbuterna kiselina, izopentanska kiselina) je prirodna masna kiselina, koja je prisutna u širokom nizu različitih biljki i esencijalnih ulja. Ona je prozirna, bezbojna tečnost, koja je umereno rastvorna u vodi, i ekstremno rastvorna u organskim rastvaračima.
Izovalerinska kiselina ima jak oporni miris sira ili znoja, dok njeni isparljivi estri imaju prijatne mirise i u širokoj su upotrebi u proizvodnji perfema. Po jednoj hipotezi ona je antikonvulzivni agens iz odoljena.[4] Ona je glavna komponenta neprijatnog mirisa stopala[5] koji formiraju bakterije kože kao proizvod metabolizma leucina. Izovalerinska daje ustajalom hmelju njegovu karakterističnu aromu i ukus.
Reference
- ^ Joanne Wixon; Douglas Kell (2000). „Website Review: The Kyoto Encyclopedia of Genes and Genomes — KEGG”. Yeast. 17 (1): 48—55. doi:10.1002/(SICI)1097-0061(200004)17:1<48::AID-YEA2>3.0.CO;2-H.
- ^ Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today. 15 (23-24): 1052—7. PMID 20970519. doi:10.1016/j.drudis.2010.10.003. уреди
- ^ Evan E. Bolton; Yanli Wang; Paul A. Thiessen; Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry. 4: 217—241. doi:10.1016/S1574-1400(08)00012-1.
- ^ Eadie, Mervyn J (01. 11. 2004). „Could Valerian Have Been the First Anticonvulsant?”. Epilepsia. 45 (11): 1338—1343. ISSN 1528-1167. doi:10.1111/j.0013-9580.2004.27904.x. Приступљено 09. 05. 2012.
- ^ Ara, Katsutoshi; Masakatsu Hama; Syunichi Akiba; Kenzo Koike; Koichi Okisaka; Toyoki Hagura; Tetsuro Kamiya; Fusao Tomita (2006). „Foot odor due to microbial metabolism and its control”. Canadian Journal of Microbiology. 52 (4): 357—364. ISSN 0008-4166. PMID 16699586. doi:10.1139/w05-130. Приступљено 09. 05. 2012.
Vidi još
- Izovalerinska acidemija
Spoljašnje veze
- PubChem 10430
- п
- р
- у
- Aciklični (linearne, cis i trans forme)
- Monociklični (jedan prsten)
- Biciklični (2 prstena)
- Iridoidi (ciklopentanski prsten)
- Iridoidni glikozidi (iridoidi vezani za šećer)
- Steroidi (4 prstena)
- Izopren (C5H8)
- Prenol
- Izovalerinska kiselina
Aciklični | |
---|---|
Monociklični | |
Biciklični |
Aciklični | |
---|---|
Monociklični |
|
Biciklični |
- geranilfarnezol
Steroidi |
|
---|---|
Drugi |
- ferugikadiol
- tetraprenilcurkumen
(Karotenoidi) (8)
Karoteni | |
---|---|
Ksantofili: |
- 3-okso-α-jonol
- 7,8-dihidrojonon
- Enzimi terpenske sintaze imaju zajednički N terminalni domen terpenske sintaze (proteinski domen)
- Izopentenil pirofosfat (IPP)
- Dimetilalil pirofosfat (DMAPP)