Alessandro Pirzio Biroli

Alessandro Pirzio Biroli
Alessandro Pirzio Biroli


guverner Crne Gore
Na dužnosti
23. jul 1941. – 13. jul 1943.
Monarh Viktor Emanuel III
Predsjednik vlade Benito Mussolini
Prethodnik n/a
Nasljednik Curio Barbasetti

guverner Amhare
Na dužnosti
1. jun 1936. – 15. decembar 1937.
Nasljednik Ottorino Mezzetti

Rođen/a (1877-07-23)23. 7. 1877.
Bologna
Umro/la 20. 5. 1962. (dob: 84)
Rim
Politička stranka Nacionalna fašistička partija

Alessandro Pirzio Biroli (23. jul 1877 - 20. maj 1962) je bio italijanski vojskovođa i fašistički političar, poznat kao guverner okupirane Crne Gore u drugom svetskom ratu.

Biografija

Poticao je iz porodice istraživača i avanturista, a u mladosti se bavio mačevanjem, te osvojio srebrnu medalju na Olimpijskim igrama u Londonu 1908.

Prvi svjetski rat

Za vrijeme prvog svjetskog rata godine 1918. postao je komandant 8. puka bersaljera. 1927. je služio kao šef italijanske vojne misije u Ekvadoru a godine 1928. inspektor tzv. Brze divizije. Godine 1933. je postao komandant divizije Trieste. Za vrijeme abisinijskog rata 1933. je komandirao Eritrejskim korpusom. Nakon uspješnog završetka rata je neko vrijeme služio kao guverner Amhare, tada pripojene Italijanskoj Istočnoj Africi.

Drugi svjetski rat

Četnički vojvoda Pavle Đurišić i Pirzio Biroli, italijanski guverner Crne Gore.
Pukovnik Bajo Stanišić, italijanski guverner Crne Gore Pirzio Biroli i episkop Joanikije Lipovac.
Četnički vođa Bajo Stanišić sa generalom Pircijom Birolijem 1942.
Četnički komandant Đorđije Lašić predaje raport generalu Pirciju Biroliju, italijanskom guverneru Crne Gore.

Godine 1941. je komandirao 9. armijom i na tom mjestu je od 1941. do 1943. služio kao guverner Crne Gore i Albanije. Nakon izbijanja ustanka u Crnoj Gori 1941. Biroli je naredio represalije nad cjelokupnim stanovništvom:

Uništiti žarišta ustanka kako u odnosu na pojedince tako — ukoliko je potrebno — i u odnosu na naseljena mjesta. Uzeti taoce iz naselja u oblasti gdje se razvijaju operacije i često ih mijenjati, tako da cijelo stanovništvo bude izloženo opasnostima eventualnih represalija.[1]

– General Armije Pirzio Biroli (15. jula 1941.)

Na mjestu guvernera Crne Gore i Albanije je u januaru 1942. izdao proglas kojim prijeti strijeljanjem 50 talaca za svakog ubijenog i 10 talaca za svakog ranjenog italijanskog vojnika.[2] Jedan od najaktivnijih saradnika u okupiranoj Crnoj Gori bio mu je četnički vojvoda Pavle Đurišić, koji je u čast njegovog dolaska na položaj guvernera održao udvorički govor, nazivajući ga "velikim prijateljem srpskog naroda", koji će zavesti "red i mir u Crnoj Gori".[3]

Marta 1943. godine kada je nemačko i italijansko rukovodstvo u Rimu u vreme četvrte ofanzive dogovaralo razoružanje četnika, Pircio Biroli je bio protiv toga, jemčeći njihovu lojalnost "do smrti":

Vittorio Ambrosio: Koje su nacionalističke formacije u Crnoj Gori? Pirzio Biroli: Postoje tri „odreda“ pod komandom Đurišića, Stanišića i Popovića. Izjavili su da će nas slediti do smrti i da se nijedno političko pitanje neće pokrenuti pre svršetka rata.[4]

– ZABELEŠKA VRHOVNE KOMANDE O RAZGOVORU NA­ČELNIKA GLAVNOG GENERALŠTABA SA GENERALIMA BIROLIJEM I ROBOTIJEM NA DAN 3. MARTA 1943. U RIMU

Pircio Biroli je pokušao da objasni nadležnima da je četnički vođa Draža Mihailović, koji se tada nalazio pod njegovom nadležnošću u Crnoj Gori, lojalan silama Osovine:

Mihailović se ne pokorava Lon­donu. Greška je ako se to misli.[4]

Na kraju, njemu je ipak naloženo da se povinuje naredbama italijanske Vrhovne komande i dostavi operativne podatke o lokaciji Draže Mihailovića nemačkom generalu Leru.[4]

Izvori

  1. http://znaci.org/zb/4_3_4_2.pdf NAREĐENJE ALESANDRA PIRCIJA BIROLIJA OD 15. JULA 1941. GOD. ZA PREDUZIMANJE HITNIH MJERA NA TERITORIJI CRNE GORE RADI UGUŠIVANJA NARODNOG USTANKA
  2. Davide Conti, L'occupazione italiana dei Balcani. Crimini di guerra e mito della «brava gente» (1940-1943), Odradek, Roma 2008, pag. 129
  3. Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih
  4. 4,0 4,1 4,2 Zbornik NOR 13/3, dok. 39.

Povezano

  • p
  • r
  • u
Sukobljene
strane
Wehrmacht  Italijani (do 1943.)   Bugari (do 1944.)   Ustaše i Domobrani  Nedićevci i Ljotićevci  Četnici ili JVuO (počeli kao Saveznici)   Slovenski domobrani  Balisti
Vođe
i vojskovođe
Tok rata

Teslić  Okučani  Weiss (Weiss I, Weiss II Neretva (Prozor, Jablanica, Konjic, Gornji Vakuf, Proboj Prodor NOVJ u Hercegovinu  Braun  Drina  Teufel  Prodor NOVJ u Crnu Goru  Lika  Schwarz (Razoružanje četnika, Sutjeska Velika Kladuša  Vlasenica  Paula  Zvornik  Varaždin  Lepenica  aerodrom Rajlovac  Bugojno  Neštin  Kapitulacija Italije (Osovina, Split, Istra, Provala oblaka Zrin  Tuzla  Ofanziva JVuO  Prijepolje  Kolašin  Višegrad  Zenica  Travnik  Štampetov most  Balkanski klanac  Sanski Most  Jesenji pljusak  Virovitica  Koprivnica  Traufe  Glina  Nemačka zimska ofanziva  Ziethen  Kugelblitz (Prijepolje Panter  Snežna oluja  Banja Luka
Huk šume  Napfkuchen  Prvi prodor NOVJ u Srbiju (Ivanjica Buktinja  Čaglin  Drežnica  Falkenjagd  Februarski pohod  Pik  Bura  Hajka  Popovo polje  Dachstein  Drugi prodor NOVJ u Srbiju  Nemačka ofanziva u istočnoj Bosni  Braunšvajg  Cazin  Lomnica  Korčula  Martin Brod  Prolećna ofanziva  Ljubija  Šolta  Šah  Drvar  Brač  Delnice  Podgorač  Čazma  Blitz  Denkerk  Bosiljevo  Toplica-Jablanica  Sniježnica-Trusina  Muholovka  Röslein  Andrijevica  Durmitor  Brezna  Savezničko bombardovanje (Vazdušni most, Ratweek Jelova gora  Dunavski vilenjak  Prijedor  Cazin  Banja Luka  Brač  Hvar  Valjevo  Aranđelovac  Cirkus  Trebinje  Niš  Beograd  Sremski front  Kosovo  Mostobran Kraljevo  Prilep  Draufgänger  Travnik  Cazin  Batina  Koprivnica  Našice  Knin  Proboj Armijske grupe E (Proboj iz Srbije, Proboj kroz istočnu Bosnu, Sjemeć, Proboj iz Crne Gore, Zeleni put II Četnička ofanziva u istočnoj Bosni  Virovitički mostobran  Decembarska ofanziva
Nemački protivudar  Travnik  Zimska oluja  Vukodlak  Mostar  Rübezahl  Bolman  Kraj zime  Majska oluja  Sarajevo  Bosanska golgota  Lijevča polje  Karlovac  Rijeka  Trst  Zelengora  Blajburg  Odžak
Ratni zločini
(spisak osuđenih)
Jasenovac  Sajmište  Banjica  Ciglana  Jadovno  Jajinci  Topovske šupe  Stara Gradiška  Šabac  Niš  Lepoglava  Jastrebarsko
Blagaj  Vrginmost  Drvar  Grahovo  Glina  Skela  Šabac  Kraljevo  Kragujevac  Valjevo  Novi Sad  Drakulić  Zabiokovlje  Imotski-Ljubuški  Gata  Prozor  Bijelo Polje  Sandžak i istočna Bosna  Doli  Vranić  Rača  Drugovac  Blajburg