Alexander Löhr

Alexander Löhr
Alexander Löhr u oktobru 1939
Alexander Löhr u oktobru 1939
Alexander Löhr u oktobru 1939
Karijera
Čin Generaloberst
Važnije bitke Prvi svjetski rat
Drugi svjetski rat
Rod vojske Heer
Luftwaffe (1938-1945)

Aleksandar Ler (nem. Alexander Löhr, 1885 — 1947), nemački general. Od avgusta 1942. bio je komandant Jugoistoka i zapovjednik Armijske grupe E.

Kao zapovednik Luftwaffe-a, rukovodio je bombardovanjem Varšava i Beograda u drugom svetskom ratu.

Predao se u Jugoslaviji maja 1945. godine. 1947. godine je u Beogradu osuđen kao ratni zločinac i streljan.

Biografija

Aleksandar fon Ler sa nadimkom Saša (Sascha) je rođen 20. maja 1885. u Turnu Severinu (danas Rumunija). Po ocu je bio Nemac, a po majci pravoslavan. Odlično je govorio ruski, srpskohrvatski, rumunski i mađarski jezik. Srednju školu pohađao je u Pančevu.[1]

U Prvom svetskom ratu učestvuje kao Austrijanac i komanduje austrougarskim bataljonom protiv Srbije. Bio je dva puta ranjavan. Jedno vreme je bio komandant 85. pešadijskog puka stacioniranog u Višegradu. Čin majora je dobio na kraju Prvog svetskog rata.

Nakon rata, aktivno usavršava svoja vojnička znanja. U čin potpukovnika je unapređen 1921, a u čin pukovnika 1928. Čin general-majora dobija 1934. Bio je glavni Hitlerov poverenik u Austriji i pripremao Hitlerov dolazak na vlast. Po Anšlusu Austrije 1938. Ler je postao komandant nemačke vazduhoplovne flote na teritoriji Austrije (Kommandeur Luftwaffenkommando Ostmark). Ubrzo je unapređen u čin general-lajtnanta 24. marta 1938.

Varšava gori, septembar 1939.

Komandant 4. nemačke vazduhoplovne flote je postao 1939. Kao komandant flote učestvovao je u napadu na Poljsku septembra 1939. Kao zasluge za munjeviti slom Poljske od Hitlera je dobio „Konjički krst“ i „Krst za hrabrost“, a od Hermana Geringa je dobio „Zlatni letački krst“. Njegova avijacija je sadejstvovala u borbama na zapadnom frontu (Francuska, Belgija, Holandija).

Bombardovanje Beograda aprila 1941.

Kao zapovednik 4. vazduhoplovne flote učestvovao je u napadu na Jugoslaviju aprila 1941. (rukovodio je bombardovanjem Beograda) i komandovao je u napadu na Grčku (Krit) i na SSSR. Čin general-pukovnika je dobio na Krimu 3. maja 1941. godine.

Od avgusta 1942. komanduje 12. armijom na Balkanu kao komandant nemačkih trupa na Jugoistoku. Kao komandant Jugoistoka organizovao je dve veće operacije protiv ustanika u NDH (Operacija Vajs) i u Crnoj Gori (Operacija Švarc). Kao glavni planer Operacije Vajs, general Aleksander Lohr je na jednoj konferenciji u Zagrebu, pretačući u direktivu Hitlerove odrednice, izričito rekao da želi »potpuni mir, pa makar to bio mir groblja«.[2]

1. januara 1943. 12. armija preformirana je u Armijsku grupu E, a Ler je postavljen za komandanta. Na njenom čelu ostao je do kraja rata. Komandant Jugoistoka bio je do 26. avgusta 1943, kada je formiran štab Armijske grupe F u Beogradu pod komandom Maksimilijana fon Vajhsa, kojoj je Armijska grupa E potčinjena. Zona odgovornosti Lerove armijske grupe ograničena je na Grčku. Od septembra 1944. rukovodio je povlačenjem nemačkih trupa iz Grčke i Albanije kroz Jugoslaviju. Marta 1945. učestvovao je sa delom svojih snaga u neuspešnoj nemačkoj protivofanzivi u Mađarskoj. Krajem marta iste godine, ukidanjem štaba Armijske grupe F, ponovo je postavljen za komandanta Jugoistoka, a sredinom aprila njegovo komandno područje se proširuje do reke Soče. Krajem aprila pod njegovu komandu stavljen je 97. korpus u Istri iz sastava grupe armija C.

Uspeo je da pobegne u Austriju pred kraj maja 1945, ali su ga tu zarobili engleski vojnici i predali jugoslovenskim vlastima.[nedostaje referenca]

U 16:34 general Vinter javlja, da je štab general-pukovnika Lera (Loehhr), izgleda, pao u ruke Tita.[3]

– Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 11. maja 1945.

U vojnom zatvoru u Beogradu je proveo od juna 1945. do februara 1947.

Suđeno mu je na procesu protiv visokih nemačkih komandanata i zapovednika u Jugoslaviji od 5 do 13. februara 1947. pred Vojnim sudom 3. Jugoslovenske armije u Beogradu. Kao ratni zločinac osuđen je na smrtnu kaznu.

Streljan je 26. februara 1947. u Beogradu.

U popularnoj kulturi

Hvatanje Aleksandra Lera 14. maja 1945. godine.

U jugoslovenskom igranom filmu Bitka na Neretvi iz 1969. lik nemačkog komandanta Jugoistoka se pojavljuje pod imenom Lohring, i tumači ga Curd Jürgens.

Godine 1976. Löhr je postao protagonist jugoslovenske TV-dokudrame Čovek koji je bombardovao Beograd posvećene posleratnom suđenju za ratne zločine. U njoj je njegov lik tumačio Milan Puzić.

Reference

  1. Kulturportal West Ost | Löhr, Alexander
  2. Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.
  3. Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta

Vanjske veze

Portal Biografija
Portal Vojska
Alexander Löhr na Wikimedijinoj ostavi
  • p
  • r
  • u
Sukobljene
strane
Wehrmacht  Italijani (do 1943.)   Bugari (do 1944.)   Ustaše i Domobrani  Nedićevci i Ljotićevci  Četnici ili JVuO (počeli kao Saveznici)   Slovenski domobrani  Balisti
Vođe
i vojskovođe
Tok rata

Teslić  Okučani  Weiss (Weiss I, Weiss II Neretva (Prozor, Jablanica, Konjic, Gornji Vakuf, Proboj Prodor NOVJ u Hercegovinu  Braun  Drina  Teufel  Prodor NOVJ u Crnu Goru  Lika  Schwarz (Razoružanje četnika, Sutjeska Velika Kladuša  Vlasenica  Paula  Zvornik  Varaždin  Lepenica  aerodrom Rajlovac  Bugojno  Neštin  Kapitulacija Italije (Osovina, Split, Istra, Provala oblaka Zrin  Tuzla  Ofanziva JVuO  Prijepolje  Kolašin  Višegrad  Zenica  Travnik  Štampetov most  Balkanski klanac  Sanski Most  Jesenji pljusak  Virovitica  Koprivnica  Traufe  Glina  Nemačka zimska ofanziva  Ziethen  Kugelblitz (Prijepolje Panter  Snežna oluja  Banja Luka
Huk šume  Napfkuchen  Prvi prodor NOVJ u Srbiju (Ivanjica Buktinja  Čaglin  Drežnica  Falkenjagd  Februarski pohod  Pik  Bura  Hajka  Popovo polje  Dachstein  Drugi prodor NOVJ u Srbiju  Nemačka ofanziva u istočnoj Bosni  Braunšvajg  Cazin  Lomnica  Korčula  Martin Brod  Prolećna ofanziva  Ljubija  Šolta  Šah  Drvar  Brač  Delnice  Podgorač  Čazma  Blitz  Denkerk  Bosiljevo  Toplica-Jablanica  Sniježnica-Trusina  Muholovka  Röslein  Andrijevica  Durmitor  Brezna  Savezničko bombardovanje (Vazdušni most, Ratweek Jelova gora  Dunavski vilenjak  Prijedor  Cazin  Banja Luka  Brač  Hvar  Valjevo  Aranđelovac  Cirkus  Trebinje  Niš  Beograd  Sremski front  Kosovo  Mostobran Kraljevo  Prilep  Draufgänger  Travnik  Cazin  Batina  Koprivnica  Našice  Knin  Proboj Armijske grupe E (Proboj iz Srbije, Proboj kroz istočnu Bosnu, Sjemeć, Proboj iz Crne Gore, Zeleni put II Četnička ofanziva u istočnoj Bosni  Virovitički mostobran  Decembarska ofanziva
Nemački protivudar  Travnik  Zimska oluja  Vukodlak  Mostar  Rübezahl  Bolman  Kraj zime  Majska oluja  Sarajevo  Bosanska golgota  Lijevča polje  Karlovac  Rijeka  Trst  Zelengora  Blajburg  Odžak
Ratni zločini
(spisak osuđenih)
Jasenovac  Sajmište  Banjica  Ciglana  Jadovno  Jajinci  Topovske šupe  Stara Gradiška  Šabac  Niš  Lepoglava  Jastrebarsko
Blagaj  Vrginmost  Drvar  Grahovo  Glina  Skela  Šabac  Kraljevo  Kragujevac  Valjevo  Novi Sad  Drakulić  Zabiokovlje  Imotski-Ljubuški  Gata  Prozor  Bijelo Polje  Sandžak i istočna Bosna  Doli  Vranić  Rača  Drugovac  Blajburg